Bijeljina i Semberija raspolaže brojnim resursima za razvoj turizma. Uz uključivanje privrednih djelatnosti, koje imaju interes za razvoj turizma, turizam bi trebalo da postane jedan od generatora razvoja opštine, pa i regije. U cilju dugoročnog razvoja turizma Bijeljina posebnu pažnju treba da obrati na tranzitni turizam, banjski turizam, vjerski turizam kao i lovni i ribolovni turizam. U Semberiji takođe postoji značajan potencijal za razvoj seoskog turizma. Blaga klima, prosječna godišnja temperatura od 12 stepeni celzijusa, čist vazduh, nezagađena rijeka Drina i bogata flora i fauna čine ovaj kraj idealnim za boravak u prirodi, rekreaciju, bavljenje sportom, lovom i ribolovom.


Opština Bijeljina nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Republike Srpske. Susjedne su joj opštine, na zapadu i jugu, Brčko, Lopare, Ugljevik i Zvornik. Na sjeveru i istoku omeđena je rijekama Savom i Drinom dok joj jugozapadnu granicu čine obronci planine Majevice. Teritorija opštine zahvata 734 kvadratna kilometra pretežno ravničarske i ravničarsko-brežuljkaste semberijske nizije po čemu svjedoči i podatak da je prosječna nadmorska visina 90 metara. Semberija je nekada bila dno Panonskog mora te preovladava plodna crnica što ovaj kraj, uz pogodne klimatske uslove, čini najplodnijim regionom u Republici Srpskoj. Savremenim asfaltnim putevima dobro je povezana sa svim dijelovima Republike Srpske, kao i sa Srbijom od čije je granice udaljena samo 12 kilometara. Od republike Hrvatske razdvaja je 45 kilometara, pa se o Bijeljini može govoriti kao o gradu na tromeđi.


Kada govorimo o kulturi i tradiciji, moramo reći da je duhovni centar Srba ovoga kraja pravoslavni manastir Tavna, koji je ujedno i najstarija građevina na teritoriji opštine Bijeljina. Njegova izgradnja započela je početkom 14. vijeka, a današnji izgled formiran je, uglavnom, tokom 16. vijeka. Daleko mlađa je pravoslavna crkva Svetog Georgija u samom gradu čija je gradnja otpočela 1857. a završena 1872. god. 12. maja 2001. godine osveštan je u spomen dvije hiljade godina hrišćanstva, na čast Sv. Vasiliju Ostroškom čudotvorcu i molitveni spomen prepodobnom Sisoju, novosagrađeni velelepni manastir Sv. Vasilija Ostroškog u Bijeljini.

Najznačajniji turistički kapacitet Semberije i Bijeljine svakako predstavlja Banja "Dvorovi" koja se nalazi između rijeka Save i Drina i puteva koji preko Rače i Pavlović mosta iz Srbije vode za Bijeljinu pa dalje za Banja Luku i Sarajevo. Svojom pitomošću, prelijepim parkovima, bazenima, udobnim hotelom "Sv. Stefan", i prije svega gostoljubivošću domćina, Banja je pravo mjesto za odmor, prevenciju i liječenje raznih bolesti. Rekreativcima i sportskim ekipama su dostupni tereni ta tenis, rukomet, odbojku, košarku, olimpijski, dva manja i dva dječija bazena sa vodom različite temperature, jer se bazeni pune termalnom vodom ( temperature 75 stepeni celzijusa ) koja se zatim hladi do željenog novoa.


Turistička atrakcija Semberije je i "Etno selo Stanišić". Na semberskoj ravnici je selo sa desetak kuća, mljekara i koliba prenijetih iz Brgula sa platoa Zvijezde i Romanije. Restauracijom drvenog krova-šindre vraćen im je autentičan izgled, a u kućama je pokućstvo koje im je vijekovima pripadalo. Kuće povezuju popločane kamene staze, a u centru sela se nalaze dva bistra jezera. Restoranski dio-konoba u potpunosti je opremljen u etno stilu, sa menijem tradicionalnih jela pripremljenih na ognjištu i jelima savremene kuhinje. Smještajni kapaciteti, iako urađeni na najsavremeniji način, prate etno enterijer. Nalaze se u kućama brvnarama koje pružaju osjećaj prošlog i udobnost sadašnjeg vremena.


Kada govorimo o turističkim atrakcijama Bijeljine ne možemo a da ne spomenemo restoran "Lovac". Ovo je najstariji lokal u ovom kraju, jer baštini poluvijekovnu tradiciju dobre hrane. Sve od daleke 1954. godine nije se mogao ispratiti ni dočekati autobus, a da putnik namjernik ne svrati u ovaj restoran na čuvene ćevape. Od 2006. godine ovu tradiciju nastavljaju i obogaćuju Snežana i Dragan Todorović koji preuzimaju "Lovac" i ugostiteljsko iskustvo stečeno u Njemačkoj, prenose u ovaj lokal sa namjerom da sa tradicionalnom narodnom kuhinjom i u novom etno - ambijentu izgrade originalan porodični poslovni brand. Duhovnost jednog naroda možete upoznati samo ako zađete u njegove kuće, kao dragi i dobrodošli gosti, gdje ćete osjetiti čestitost, velikodušnost i gostoprimstvo domaćina. Takav ambijent sela ovoga kraja, sa puno topline, maštovitosti, arhitektonskog poduhvata i kulinarskog umjeća, očekuje vas u ugostiteljskom domu restorana "Lovac", koji vas omamljuje etno-mirisom djetinjstva, starim predmetima, bojama šarenica, slikarskom galerijom i mnoštvom drugih utisaka koji zavode sva vaša čula. Kada upoznate ovaj ugostiteljski dragulj, u vašoj duši će ostati neizbrisiv trag ljepote i radosti života.


Kulturni život Bijeljine intenzivan je tokom čitave godine zahvaljujući aktivnostima mnogih profesionalnih i amaterskih institucija i društava.


Prošlost Semberije dostupna je današnjim generacijama posredstvom arheoloških i etnografskih eksponata izloženih u okviru Muzeja Semberije.

Narodna biblioteka "Filip Višnjić" osnovana je 1932. godine zaslugom viđenijih ljudi-intelektualaca koji su živjeli i radili u Bijeljini. Danas raspolaže fondom preko sto hiljada knjiga.


Galerija "Milenko Atnacković" otvorena je 24. septembra 1985. godine. U međuvremenu građanima Bijeljine bile su predstavljene slike Save Šumanovića, Ismeta Mujezinovića, Miće Popovića i mnogih drugih poznatih umjetnika. Dom omladine organizuje raznovrsne programe prilagođene interesovanjima mlade publike - književne večeri, naučne tribine, pozorišne predstave, gostovanja istaknutih stvaralaca.


Srpsko kulturno-umjetničko društvo "Semberija" čuva i njeguje kulturno - umjetničku baštinu srpskog i svih naroda sa ovih prostora.

Početkom devedesetih godina sada već prošlog vijeka, u Bijeljini je obnovljeno srpsko pjevačko društvo "Srbadija" koje je u gradu djelovalo od 1896. godine. U decenije novog postojanja ostvarilo je zapažene uspjehe na festivalima horskog pjevanja širom Evrope.


Svake godine, početkom novembra u Bijeljini se organizuje manifestacija "Višnjićevi dani". To je smotra cjelokupnog umjetničkog i narodnog stvaralaštva ovoga kraja čiji je organizator srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta" koje djeluje od 1905. godine. U okviru "Višnjićevih" dana organizuje se i festival dječije pjesme "Djeca pjevaju u Semberiji".


Krajem 2003. godine obnovljen je rad Bošnjačkog kulturno - prosvjetnog društva "Preporod".


Turistička organizacija Bijeljine postala je bitan faktor u cilju dugoročnog razvoja turizma u Semberiji i Bijeljini. U tom smislu posebnu pažnju treba obratiti razvoju seoskog turizma, sa naglašenim formama zdravog života, zdrava hrana, prikupljanje ljekovitog bilja, rakreacija u prirodi, vožnja bicikla i dr.